Ako svoj aktivni odmor želite dovesti na višu razinu, dođite u Hrvatsku i osvojite svaki vrh!

Većina dalmatinskih planina su zaštićeni parkovi prirode ili nacionalni parkovi, no ne zbog spektakularnih pogleda, već zbog endemičnih vrsta vegetacije koje tamo obitavaju.

Biokovo

Biokovo nije samo najviša i najduža planina u Dalmaciji, već je i park prirode. Diže se od prijevoja Dubci (Vrulja) do planine Rilić prema jugoistoku.

Najznačajniji vrhovi Biokova su Bukovac s 1262 metra, Šćirovac s 1618 metara, Sveti Ilija s 1642 metra, Kuranik s 1556 metara, Šibenik s 1450 metara, Sveti Jure s 1762 metra, Štropac s 1450 metara, Vošac s 1421 metrom i Kimet s 1636 metara. Biokovo je krška planina s puno vapnenca i odlična je za vješte penjače, kojima za najbolje penjačko iskustvo preporučujemo da Biokovo posjete u razdoblju od svibnja do listopada.

Biokovo je proglašeno parkom prirode 1981. godine i tamo se nalazi nekoliko područja pod posebnom zaštitom. Ovdje možete posjetiti posebne geomorfološke rezervate Nevistinu stinu, Ovčje polje i Kuranik-Šibenik-Štropac-Vošac, kao i posebne rezervate šumske vegetacije poput šume bukve i jele Kaoci i Kimet-Sutvidu ili šume autohtonog crnog dalmatinskog bora na Bukovcu, Boroviku, Šibenik-Borovcu. Na Biokovu se nalazi i primorska šuma Vošac te botanički rezervati Sv. Ilija-Šibenik-Štropac i Veliki Troglav.

Vrh Sveti Jure pruža fantastičan pogled na Makarsko primorje, otoke i Zabiokovlje, a tijekom vedrih je dana s vrha moguće moguće vidjeti čak i planinu Monte Gargano u Italiji koja je udaljena 250 kilometara!

Mosor

Mosor je dug 25 kilometara i njegov je najviši vrh Veliki Kabal s 1339 metara. U usporedbi s drugim planinama, Mosor bi se mogao smatrati malom planinom, no ima vrlo dugu povijest planinarstva. Upravo su na ovoj planini stasali neki od najpoznatijih hrvatskih alpinista.  

Ime Mosor dolazi od kombinacije ilirskih riječi “mol” (brdo) and “sor” (izvor). Budući da su se drevni Iliri prvenstveno bavili stočarstvom i poljoprivredom, sasvim je razumljivo zašto su planinu smatrali svojim izvorom. Davala im je sve što im je bilo potrebno za život – pašnjake i vodu s izvora Jadra.

Sjeverom i jugom Mosora dominiraju krške padine, no sjever karakteriziraju kraške jame, dok se južna padina spušta praktički u terasama. Ova planina ima nekoliko izvanredno označenih staza za početnike i profesionalce, a ovdje ćete pronaći in nekoliko planinarskih domova i skloništa.

Velebit

Velebit je najduža planina u Hrvatskoj i njegov najviši vrh je Vaganski vrh koji se nalazi na 1775 metara visine. Ova je planina široka od 10 do 30 km, a njezina cijela površina iznosi čak 2.200 četvornih kilometara.

Planina Velebit duga je 145 kilometara i proteže se uz Velebitski kanal, od prijevoja Vratnik iznad Senja na sjeverozapadu do kanjona rijeke Zrmanje na jugoistoku.

Cijelo planinsko područje zaštićeno je kao park prirode, a Sjeverni Velebit i Paklenica su zaštićeni kao nacionalni parkovi. Uz ovo, Velebit je i dom Velebitske degenije, poznate endemske vrste koja je svoje mjesto pronašla i na kovanici od 50 lipa.

Velebit ima i najdublje jame u Hrvatskoj – Lukina jama duboka je 1392 metra, dok je Slovačka jama duboka 1320 metara. Na Velebitu ćete pronaći mnoštvo označenih staza koje povezuju planinarske domove i planinska skloništa, a posebno je važno spomenuti Premužićevu stazu koja je izgrađena između dva svjetska rata i prolazi longitudinalno kroz Sjeverni i Srednji Velebit.

Risnjak

Risnjak je još jedna lijepa planina i nacionalni park, a nalazi se u zaleđu Rijeke i Kvarnera, u sjeverozapadnom dijelu Gorskog kotara. Ova je planina dobila ime po risovima koji se obitavaju u njezinim šumama, a njezini su najviši vrhovi Veliki Risnjak s 1528 metara, Snježnik s 1506 metara, Sjeverni Mali Risnjak s 1434 metra i Južni Mali Risnjak s 1448 metara visine.

Jedna od najvećih posebnosti ove planine su njezine masivne bijele stijene koje dominiraju nad zelenilom raskošnih šuma. Ova je planina zbog svoje ljepote i pristupačnosti postala popularno odredište za hodanje, penjanje i planinarenje, i zato ćete na njoj pronaći brojne penjačke i poučne staze.

Učka

Učka je najviša planina istarskog poluotoka, a uz to je i park prirode. Najviši vrh joj je Vojak, s 1396 metara visine. Uspon na vrh nije lak, ali s njega se pruža predivan pogled na Istru, Kvarnerski zaljev s Gorskim kotarom i Velebitom, te na Alpe i Italiju, koje planinari mogu gledati teleskopima.

Ova planina već dva stoljeća privlači brojne planinare, koji su označenim planinarskim stazama došli do najpopularnijih destinacija, poput vrhova Vojak, Suhi vrh, Veli Planik, Korita i Sisol. S više od 50 penjačkih staza koje su prilagođene kako početnicima, tako i naprednim penjačima, nije ni čudno što je Učka još od 1931. godine omiljeno odredište alpinista.

 

Jeste li već odabrali svoju sljedeću planinu? Rezervirajte svoj odmor i osvojite je!

  • Telefon za rezervacije +385 23 697 441

  • Ljeto 07:00 - 23:00 / Zima 08:00 - 22:00

  • Besplatni WIFI