Klapsko pjevanje dio je dalmatinskog identiteta, kulture, povijesti i tradicije — i popularnije je nego ikada.
Kulture se neizbježno mijenjaju i prirodno je da neke tradicije polako nestaju, prepuštajući mjesto umjetnosti koja odražava duh novijeg vremena i načina života. Međutim, Hrvatska je uvijek bila iznimno ponosna na lokalni folklor koji je obogatio teške živote hrvatskih seljaka u prošlosti. Zahvaljujući tom ponosu, jedan poseban vid tradicionalne glazbe i dalje živi, posebno popularan dilje kamenih uličica naših obalnih gradova i sela. Radi se o klapskoj vokalnoj glazbi, izvornom a cappella pjevanju koje potječe s juga Hrvatske. Postalo je jedno od najvećih turističkih atrakcija na našoj predivnoj obali, tako da svatko tko posjeti zemlju apsolutno mora uživo čuti i osjetiti klape. Istražili smo kako je klapa postala neizostavan dio hrvatske kulture, i što ih čini tako posebnima!
Što je klapa
Klapska glazba je vrsta tradicionalnog a cappella pjevanja kojeg obično izvodi četiri do osam pjevača (najčešće pet ili šest). Tradicionalno je izvode muškarci u sastavu od prvog tenora i nekoliko tenor, bariton i bas glasova, a pjevači stoje u polukrugu, blago okrenuti jedni prema drugima. Pjesmu obično počinje prvi tenor, nakon kojeg se uključe ostali glasovi, pokušavajući ton i jačinu glasa prilagoditi grupi kako bi se proizvela besprijekorna harmonija.
Međutim, cilj nije da konačni zvuk bude nalik klasičnoj zborskoj harmoniji — ova kombinacije neklasičnog, blago guturalnog i falsetto pjevanja jednaku važnost daje predočavanju emocija, kao i predstavljanju glazbene vještine. Klape često pjevaju o ljubavi, gubitku, prirodi, domu i čežnji, a motivi pjesama najčešće su vezani uz mediteranski način života.
Izvori klape u Dalmaciji
Jezični stručnjaci tvrde da riječ klapa potječe od sjevernotalijanskog slenga “klapa (capulata)”, što znači “grupa ljudi”. Ovo dodatno potkrepljuje činjenica što je Trst bio iznimno važna luka, a naše pomorske veze s Italijom izuzetno bitne za trgovinu. Iako se danas vežu uz pjevanje, klape su primarno bile način druženja i okupljanja ljudi.
Tek sredinom 19. stoljeća diljem Dalmacije niču pjevački sastavi poznati pod nazivom klapa — neki manje, a neki više formalni. Iako su se neki elementi promijenili s vremenom, tada nastaje temeljni oblik klape kakav poznajemo danas: višeglasna harmonija, pjevanje bez notacije i instrumenata, te ljubav prema Dalmaciji pretočena u pjesmu.
Moderna popularnost klapa
Ne postoje formalne institucije u kojima se može naučiti klapsko pjevanje — ono je dio usmene tradicije i prenosi se s koljena na koljeno. To znači da su neki klapski napjevi i melodije zauvijek izgubljeni, no srećom, zahvaljući radu i upornosti modernih klapskih sastava, mnoge pjesme su popularne i dan danas.
Za izvanrednu popularnost klapa zaslužni su i klapski pjevački festivali poput onoga u Omišu. Ovako Festival opisuje svoju misiju: ”Gubitak klapskog pjevanja značilo bi uništiti sve veze i sjećanja na prošlost i ljude koji su pjevali s ljubavlju i prenijeli to novoj generaciji. Ta je ljubav rodila Festival dalmatinskih klapa u Omišu, jedinstveni muzej dijela hrvatske kulture, muzeja u kojem se spaja duša i pjesma.”
Klapsko pjevanje je zadnjih godina doživjelo novi vrhunac popularnosti i trenutno postoji niz klapa diljem Hrvatske, ne samo Dalmacije. Bitno je naglasiti da nisu više rezervirane samo za muškarce — žene su se pridružile i formirale mnoge miješane i ženske klape, te zasluženo dobile zasebnu kategoriju na klapskom festivalu u Omišu.
Ova tradicionalna vokalna glazba prepoznata je na svjetskoj razini. Zahvaljujući svojoj posebnosti i kulturnoj važnosti, hrvatsko klapsko pjevanje je 2012. godine uvršteno u UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Gdje poslušati klape u Hrvatskoj
Zahvaljujući popularnosti i novom valu klapskih sastava, klapsko pjevanje se danas može čuti diljem Hrvatske! Klapski koncerti su popularne turističke atrakcije u Dalmaciji i često se održavaju na otvorenim gradskim površinama poput trgova i parkova. Omiška inicijativa je također potaknula osnivanje brojnih klapskih festivala dljem zemlje, uključujući onaj na Pagu, aktivan već 13 godina. Ova amaterska umjetnost toliko je popularna da su klapski nastupi postali sastavan dio većine javnih događaja, kako na Pagu, tako i u ostalim dijelovima Dalmacije. Klapa Maslina, klapa Iskon, klapa Šufit, klapa Munita, klapa Cambi, klapa Teuta, klapa Ventula, klapa FA Linđo, klapa Kampanel i klapa Intrade samo se neki od poznatih sastava, tako da svakako zapamtite njihova imena!
Jedna stvar je sigurna: ako ste ikada u Dalmaciji ili bilo gdje gdje možete iskusiti klapsko pjevanje uživo, nemojte propustiti priliku. Nećete ostati razočarani! Iako je vezana uz specifično podneblje, ova vokalna umjetnost priča o univerzalnim temama kroz predivne harmonije koje vas vode u neko drugo vrijeme. I klapsko pjevanje nije samo za službene sastave i prigode — zapjeva se na svakodnevnim događanjima, okupljanjima, zabavama, vjenčanjima i festivalima.
Neka klapski koncert bude dio vašeg itinerara za posjet Pagu i kampu Šimuni, jer ne postoji ljepši način za provesti večer uz predivno Jadransko more. Za više ideja kako isplanirati boravak na čarobnom otoku Pagu, slobodno nas kontaktirajte — vaš odmor će biti jedan za pamćenje!