Zanimljive činjenice o nacionalnim parkovima u Hrvatskoj

Lista nacionalnih parkova Hrvatske poprilično je impresivna i šarolika. Trenutno ih je osam, nalaze se diljem zemlje, a uključuju brze rijeke i slapove, planinske vrhunce, bogata jezera i, naravno, sunčane otoke! Hrvati su iznimno ponosni na svoje nacionalne parkove jer najbolje predstavljaju svu raskoš i raznolikost prirode koja se krije u ovako maloj zemlji. Međutim, često ni sami nisu posjetili sve te ljepote, već samo njih nekoliko, a uskoro će vam biti jasnije zašto.

Hrvatska također ima 11 parkova prirode te mnoge lokacije koje pripadaju UNESCO-ovoj svjetskoj baštini, tako da je prirodnih i kulturnih ljepota i više nego dovoljno za odmor prepun predivnih prizora.

Posjet našim nacionalnim parkovima je odmor iz snova za sve one koji vole aktivan odmor – bilo da želite osvježenje u tirkiznim slapovima, turu po planinskim stazama ili šetnju po drvenim stazama u sjeni borova. Svake godine milijuni turista dolaze iskusiti slično, tako da je ponekad bolje planirati svoj posjet tijekom proljeća, kada je puno manje gužvi. 

Plitvička jezera

Ovo je najstariji i najveći nacionalni park u Hrvatskoj te jedna od najposjećenijih atrakcija. Zapravo je najstariji nacionalni park u cijeloj jugoistočnoj Europi – a vjerojatno i najimpresivniji. Očaravajuća ljepota Plitvica zadivljuje sve koji ih posjete, i to tijekom bilo kojeg godišnjeg doba. Jezera su proglašena nacionalnim parkom 8. travnja 1949., a na popisu UNESCO-ve baštine su od 1979. godine.

Plitvička jezera sastoje se od 16 većih i nekoliko manjih jezera međusobno spojenih slapovima. U njima se ne smije kupati, ali vodu je dopušteno piti! Iako je cijeli nacionalni park nazvan prema jezerima, ona čine samo 1% površine parka – ostalo su većinom šume. Najveći stanovnik (i simbol) parka je medvjed. 

Paklenica

Na južnoj strani planine Velebit nalazi se Paklenica, pravi raj za penjače i planinare. Ova stjenovita ljepotica postala je nacionalni park nekoliko mjeseci nakon Plitvica, a obuhvaća relativno malo područje od samo 96 km2. Posjetitelje najviše privlače dva spektakularna kanjona, Velika Paklenica i Mala Paklenica, s kojih se pruža nevjerojatan pogled na more.

“Big Wall Speed Climbing” ili brzinsko penjanje velikih stijena je godišnje natjecanje koje se održava tijekom prvog vikenda u svibnju, kada u park pohrle brojni avanturisti.

Ako se pitate gdje kampirati tijekom posjeta Paklenici, Camping Village Šimuni se nalazi na otoku Pagu, samo 75 km od nacionalnog parka.

Sjeverni Velebit

Velebit je dom još jednog nacionalnog parka, i to najmlađeg u Hrvatskoj. Sjeverni Velebit je listi dodan 1999. godine, a poznat je po tome što na njemu raste endemska vrste porodice Degenia velebitica – jedan od simbola Hrvatske i cvijet koji krasi kovanicu od 50 lipa.  

Na krško-šumovitom terenu možete pronaći ruševine starih kuća i stoljetno stare suhozide, a podzemlje krije špilje u kojima živi još jedan endem, zvan velebitska pijavica. S dubinom od 1431 m, Lukina Jama je najdublja jama u Hrvatskoj, a 14. najdublja u svijetu. Medvjed, vuk, ris i suri orao neki su od stanovnika ovog područja, kojeg je UNESCO prozvao rezervatom biosfere. 

Krka

Krka je još jedan nacionalni park poznat po slapovima, a drugi je po posjećenosti u cijeloj zemlji. Službeno je dodan na popis 1985. godine, a toliko je popularan među turistima da je vlada morala ograničiti broj posjetitelja kako bi park i dalje ostao lijep i zaštićen kao do sada.

Za razliku od Plitvica, u mnogim jezerima Krke je dopušteno plivati! Predivna rijeka Krka je jedna od najbogatijih rijeka Europe, a cjelokupni nacionalni park ima drugu najveću koncentraciju lavande na cijelom kontinentu. Kao da to nije dovoljno, park također skriva arheološke ostatke utvrde iz doba starih Rimljana!

Kornati

Uroniti u podmorje Kornata uistinu je iskustvo koje ćete pamtiti cijelog života. Kornati su nacionalni park od 1980. godine, sastoje se od 140 otoka, otočića i hridi, od kojih je 89 dio parka. Pitajte bilo kojeg zagriženog nautičara i reći će vam da je ovo najbolji nacionalni park u Hrvatskoj! Ime mu dolazi od latinske riječi “corona”, što znači kruna, a upućuje na prepoznatljive vertikalne klisure otoka. 

Otoci su nenaseljeni i do njih se dolazi brodovima – obično s obližnjeg Murtera – ali ima nekoliko fantastičnih restorana za posjetitelje. U doba neolitika otoke su naselili Iliri, no tada je njihova površina bila prekrivena gustom vegetacijom koja je nestala zbog erozije, ispaše i požara. Nekoliko maslinika, vinograda i voćnjaka i dalje preživljava na otoku, većinom u posjedu ljudi s Murtera. 

Mljet

Ovaj nacionalni park se nalazi na istoimenom otoku u južnom Jadranu i jedan je od najstarijih zaštićenih morskih područja na Mediteranu. Parkom je proglašen 1960. godine, a ime mu dolazi od varijacije starogrčke riječi za med. Razlog tome su brojne kolonije pčela koje nastanjuju otok, što ne čudi s obzirom na to da 75% površine prekrivaju guste, bogate šume. 

O otoku kruže mnoge legende – nimfa Kalipsa je navodno na njemu zatočila Odiseja tijekom sedam godina, a apostol Pavao je tu doživio brodolom. Bile to istine ili ne, ovaj otok mitske ljepote sigurno je vrijedan posjeta. Savršen je za mirni odmor u šumama, uživanje u slanim jezerima i benediktinskom samostanu iz 12. stoljeća na otoku sv. Marije, otoku koji se nalazi na otoku!

Risnjak

Nacionalnim parkom je prozvan 1953. godine, ali Risnjak ima manje posjetitelja jer se nalazi u srcu netaknute šumovite regije Gorski Kotar, koju zovu hrvatskom Švicarskom i plućima Hrvatske. Iako je manje poznat od ostalih nacionalnih parkova, Risnjak krasi istinska, očuvana prirodna ljepota i mnogobrojni šumski stanovnici (poput risa, po kome je dobio ime). Planinske staze i kolibice čine ovaj park savršenom destinacijom za ljubitelje prirode i planinare, a svake godine se početkom srpnja na njemu održava Risnjak trail natjecanje.

Brijuni

Ovaj šarmantni arhipelag nalazi se kod zapadne obale istarskog poluotoka, blizu Pule, a od unutrašnjosti je odvojen Fažanskim kanalom. Sastoji se od dva otoka i 12 otočića, a tijekom Austrougarske je bilo poznato ljetovalište austrijske, mađarske i njemačke aristokracije. Brijuni su kasnije postali privatna rezidencija Josipa Broza Tita. Luksuz se i dalje osjeti u arhitekturi, pažljivo očuvanim parkovima i promenadama otočja.

Brijuni su postali nacionalni park 1983. godine, a imaju nevjerojatno bogatu prirodnu i arheološku baštinu, uključujući utvrđeno naselje na uzvisini iz brončanog doba i preko 200 otisaka stopa dinosaura. Toliko je toga, jedini savjet za kraj je da dođete sami i sve doživite uživo!